Održana tematska online edukacija
Dana 25. listopada 2024. godine održana je online edukacija s temom „Imovinsko pravni zatjev.“ Predavačica je bila odvjetnica i borkinja za ljudska prava, savjetnica u Autonomnoj ženskoj kući Zagreb i kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda Sanja Bezbradica Jelavić.
Moderator i organizator ove tematske edukacije je Ženska soba iz Zagreba, a panelistica Anamaria Droždan Kranjčec, voditeljica pravnog tima Ženske sobe.
Edukaciji su prisutvovali pravnici i svi oni koji se susreću sa pravnom tematikom unutar rada svojih udruga. Ispred ŽGK „Koraka“ na edukaciji su sudjelovale Azra Berbić i Nada Rukavina.
U prvom dijelu predavanja razrađene su situacije koje se događaju kroz praksu podnošenja imovinsko pravnih zahtjeva i preuzimanja kaznenog progona u ulozi subsidijarnog tužitelja.
Sustav još uvijek ne prepoznaje dovoljno prava žrtve definirana zakonom i Direktivom 2012/29/EU.
Imovinsko pravni zahtjevi su definirani kroz čl.153-162 ZKP-a, a preuzimanje kaznenog progona čl.55-59 ZKP-a.
Dosadašnji primjeri iz prakse pokazuju da imovinsko pravne zahtjeve za materijalnu štetu sud najčešće pozitivno riješi u korist podnositelja, uz prilaganje sve potrebne dokumentacije, ali kada je u pitanju podnošenje imovinsko pravnog zahtjeva za nematerijalnu štetu to ide puno sporije i rjeđe se ostvaruje. U imovinsko pravnom zahtjevu morate biti vrlo precizni i određeni što se tiče iznosa počinjene štete.
Sudac kroz orijentacijski kriterij koji je definiran od strane ustavnog suda ima okvirnu tablicu visine naplate troškova štete.
Žrtva tj. oštećenik može sama pokrenuti građansku parnicu kada kazneni sud ne odobri imovinsko pravni zahtjev. Građanske parnice su naravno skupe a podnositelj sve troškove koji proizlaze iz parnice mora platiti.
U drugom dijelu predavanja dotaknuli smo se teme subsidijarni tužitelj.
Kod preuzimanja kaznenog progona tj. subsidijarnog preuzimanja uloge tužitelja od strane oštećenika kada državno odvjetništvo ustvrdi da nema elemenata za provođenje kaznenog progona, žrtva ima rok od 8 dana za poduzimanje istog. Ako žrtva poduzme kazneni progon a sud odbaci tužbu, oštećenik mora nadoknaditi sve troškove suda koji proizlaze iz istog. Rok od 8 dana je prekratak i teško je ispuniti sve zakonske odredbe. Može se preispitati odluka o ne poduzimanju kaznenog progona kroz podnošenje pritužbe državnom odvjetništvu. Državno odvjetništvo se uvijek može vratiti tj. ponovno preuzeti kazneni progon.
Edukacija je održana u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela” kojeg financira Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH.
Program „Mreža podrške“ okuplja 11 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Delfin Pakrac; Deša Dubrovnik; HERA Križevci, Informativno pravni centar – IPC; ŽGK “KORAK“; SOS Virovitica; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije; Udruga ZvoniMir te Ženska soba kao koordinatorica programa.
Program se provodi u 17 županija RH.
Ženska grupa Karlovac „KORAK“ program provodi u Karlovačkoj i Ličko-senjske županiji.